Ciste na bubrezima

Šta su bubrezi?

Bubrezi su dva organa u obliku pasulja koji filtriraju krv i deo su urinarnog sistema. Filtriraju oko 200 litara tečnosti svakog dana. Tokom ovog procesa, uklanjaju otpad, koji napušta telo u obliku urina (mokraće). Većina ljudi izmokri oko dve litre dnevno. Takođe, bubrezi pomažu u ravnoteži telesnih tečnosti (uglavnom vode) i elektrolita. Elektroliti su esencijalni minerali koji uključuju natrijum i kalijum.

 

Šta su ciste na bubrezima?

Ciste na bubrezima su okrugle kesice tečnosti koje se formiraju na ili u bubrezima. Ciste na bubrezima mogu se javiti sa poremećajima koji mogu narušiti funkciju bubrega. Ali češće, ciste bubrega su vrsta koja se zove jednostavne ciste bubrega. Jednostavne ciste bubrega nisu tumor i retko izazivaju probleme.

Nije jasno šta uzrokuje jednostavne ciste bubrega. Često se jedna cista javlja na površini bubrega, ali više od jedne ciste može se pojaviti na jednom ili oba bubrega. Jednostavne ciste bubrega nisu isto što i ciste koje se formiraju kod policistične bolesti bubrega. Jednostavne ciste se takođe razlikuju od složenih cista. Složene ciste treba pratiti zbog promena koje bi mogle biti rak.

 

Tipovi cisti na bubrezima
Postoji nekoliko tipova bubrežnih cisti. Neke su rezultat mutacija (promena) određenih gena koji se obično nasleđuju (prenose sa roditelja na decu). Druge se mogu razviti tokom života osobe ili mogu biti urođene (prisutne pri rođenju). Ciste se takođe mogu pojaviti u bubrezima kasnije u životu.

Koje su genetske cistične bolesti bubrega?

Genetske cistične bolesti bubrega uključuju:

  • Policistička bolest bubrega: Autozomno dominantna bolest policističnih bubrega je najčešći oblik cistične bolesti bubrega kod odraslih. Obično se dijagnostikuje u dobi od 30 do 50 godina. Druga vrsta policističnih bolesti bubrega je autozomno recesivna bolest policističnih bubrega. To uzrokuje abnormalni razvoj bubrega u materici ili ubrzo nakon rođenja.
  • Glomerulocistična bolest bubrega: Uzrokuje ciste i povećanje prostora u bubrezima u blizini urinarnog trakta. Veoma je neuobičajeno, ali može uticati na bebe ili odrasle.
  • Medularna cistična bolest bubrega: Uzrokuje razvoj cista u kortikomedularnom (unutrašnjem) delu bubrega. To dovodi do upale i ožiljaka na cevčicama koje pomažu bubrezima da filtriraju otpad.
  • Nefronoftiza: Ovo stanje je veoma slično prethodno pomenutom, ali pogađa odojčad, decu i tinejdžere. Obično dovodi do otkazivanja bubrega pre odraslog doba.

Koje su neke ne-genetske cistične bolesti bubrega?

Negenetske cistične bolesti bubrega uključuju:

  • Jednostavne ciste bubrega: Ove ciste su prilično česte i obično pogađaju starije osobe. One nemaju tendenciju da uvećaju ili ometaju bubrege. U retkim slučajevima, ciste mogu biti maligne (kancerogene) i dovesti do raka bubrega.
  • Stečena cistična bolest bubrega: Ova bolest uzrokuje da se ciste razvijaju tokom vremena zbog hronične bolesti bubrega ili otkazivanja bubrega. Ima tendenciju da utiče na odrasle ili decu koja su na dijalizi.
  • Multicistični displastični bubreg: Displazija bubrega je uobičajeno stanje koje se javlja kada se jedan ili oba bubrega ne razvijaju pravilno u materici. Ciste zamenjuju normalno bubrežno tkivo u tom slučaju.
  • Medularni sunđer bubreg: Ciste se formiraju na unutrašnjem delu bubrega. One blokiraju cevi koje filtriraju urin.

 

Simptomi cisti na bubrezima

Jednostavne ciste bubrega obično ne izazivaju nikakve simptome. Zapravo, većina ljudi koji ih imaju ne znaju da ih imaju. Ciste postaju problem ako puknu (otvore se) i počnu da krvare, postanu inficirane ili narastu toliko da se guraju o druge organe u abdomenu.

Kada jednostavne ciste bubrega uzrokuju simptome, one mogu uključivati:

  • Bol u boku između rebara i kuka, stomaka ili leđa
  • Groznicu
  • Često mokrenje
  • Krv u urinu ili tamni urin.

U zavisnosti od toga gde se cista nalazi, to može uticati na rad bubrega. Takođe može dovesti do vrste visokog krvnog pritiska ako cista sprečava bubreg da filtrira dodatnu tečnost iz krvi.

 

Šta uzrokuje ciste na bubrezima?

Nije jasno šta uzrokuje jednostavne ciste bubrega. Jedna od teorija sugeriše da se ciste bubrega razvijaju kada površinski sloj bubrega oslabi i formira kesicu. Torbica se zatim puni tečnošću, odvaja i razvija u cistu. Rizik od jednostavnih cista bubrega povećava se kako starite, ali mogu se pojaviti u bilo kom uzrastu. Jednostavne ciste bubrega su češće kod muškaraca.

 

Dijagnostikovanje cisti na bubrezima

U većini slučajeva, jednostavne ciste bubrega se otkrivaju tokom slikovnih testova koji se rade iz drugih razloga.

Kada se pronađe cista bubrega, potrebno je uraditi druge dijagnostičke testove kako bi se saznalo više o rastu. Ovi testovi mogu uključivati:

  • Kompjutersku tomografiju (CT skeniranje): Kompjuterizovano snimanje koje stvara trodimenzionalnu sliku bubrega da pokaže tumore ili ciste.
  • Magnetnu rezonancu (MR): Snimanje pomoću radio talasa i magneta za prikaz slika mekih tkiva i organa tela, uključujući bubrege.
  • Ultrazvuk: Snimanje koje koristi zvučne talase za stvaranje slike bubrega.
  • Test funkcije bubrega: Jednostavan test krvi koji proverava koliko dobro bubrezi rade.
  • Analiza urina: Procedura kojom se meri sadržaj urina iz uzorka urina.

Sve se to može uraditi ambulantno. Većinu vremena nije potrebna nikakva prethodna priprema, iako osoba uvek treba da sledi uputstva lekara pre nego što se podvrgne testu.

 

Lečenje cisti na bubrezima

Jednostavne ciste bubrega koje izazivaju simptome ili blokiraju normalan protok krvi ili urina kroz bubreg možda će morati da se leče procedurom koja se zove skleroterapija, gde se cista probija dugačkom iglom, vođena ultrazvukom. Cista se zatim iscedi i napuni rastvorom koji sadrži alkohol da bi se stvrdnula. Skleroterapije se obično rade ambulantno uz lokalni anestetik. Ako ste upućeni na ovu proceduru, nećete morati da ostanete u bolnici preko noći.

Ukoliko je cista dovoljno velika, možda će biti potrebna vrsta operacije poznata kao laparoskopija. Ove operacije se rade pomoću laparoskopa, koji je cev sa malom, osvetljenom video kamerom na jednom kraju. Ovu proceduru izvodi hirurg i zahteva opštu anesteziju. Tokom ove procedure, cista se drenira i uklanja ili spaljuje kako bi se sprečilo da se vrati. Ako ste upućeni na ovu proceduru, možda ćete morati da ostanete u bolnici jedan ili dva dana.

 

Cenovnik naših pregleda pogledajte ovde.