Šta su cistične promene u dojakama?

Ciste dojke su kesice ispunjene tečnošću unutar dojke. Obično su nekancerogene (benigne). Možete imati jednu ili više cisti u dojkama. Cista na dojci često na dodir podseća na grožđe ili balon ispunjen vodom, ali ponekad može delovati i čvrsto.

Ciste dojke obično ne zahtevaju lečenje, osim ako su velike, bolne ili izazivaju nelagodnost. U tom slučaju, pražnjenje tečnosti iz ciste može ublažiti simptome.

Iako se ciste mogu javiti kod žena bilo kog uzrasta, češće se pojavljuju kod žena pre menopauze, obično mlađih od 50 godina. Takođe se često javljaju kod žena u postmenopauzi koje su na hormonskoj terapiji.
Ciste u dojkama

Simptomi cističnih promena u dojkama

Ciste u dojkama mogu se pojaviti na jednoj ili obe dojke. Znaci i simptomi ciste na dojci uključuju:
  • Glatka, lako pomerljiva, okrugla ili ovalna kvržica sa glatkim ivicama — što obično, mada ne uvek, ukazuje da je benigna
  • Iscedak iz bradavice koji može biti providan, žut, boje slame ili tamno braon
  • Bol ili osetljivost dojke u području gde se nalazi kvržica
  • Povećanje veličine kvržice i pojačana osetljivost dojke neposredno pre menstruacije
  • Smanjenje veličine kvržice i nestanak ostalih simptoma nakon menstruacije.
Imanje cisti u dojkama ne povećava rizik od raka dojke. Međutim, prisustvo cisti može otežati otkrivanje novih kvržica ili drugih promena koje bi mogle zahtevati lekarsku procenu. Dojke mogu biti kvrgave i bolne tokom menstruacije, pa je važno da budete upoznati sa tim kako vaše dojke inače izgledaju i osećaju se tokom ciklusa — kako biste mogli da primetite eventualne promene.

Uzroci cističnih promena u dojkama

Svaka dojka sadrži režnjeve žlezdanog tkiva koji su raspoređeni slično kao latice bele rade. Režnjevi su podeljeni na manje režnjiće koji proizvode mleko tokom trudnoće i dojenja. Potporno tkivo koje daje dojci oblik sastoji se od masnog tkiva i vlaknastog vezivnog tkiva. Ciste u dojkama nastaju usled nakupljanja tečnosti unutar žlezda u dojkama.

Ciste u dojkama mogu se klasifikovati prema veličini:
  • Mikrociste se mogu videti na snimanjima poput mamografije ili ultrazvuka, ali su premale da bi se osetile na dodir.
  • Makrociste su dovoljno velike da se mogu napipati i mogu dostići veličinu od oko 2,5 do 5 centimetara u prečniku.
Uzrok nastanka cista u dojkama još uvek nije potpuno razjašnjen. Moguće je da nastaju kao posledica hormonskih promena tokom mesečnog menstrualnog ciklusa.

Dijagnostikovanje cističnih promena u dojkama

Dijagnoza ciste u dojkama obično uključuje pregled dojki, snimanja poput ultrazvuka dojke ili mamografije, i po potrebi aspiraciju tankom iglom ili biopsiju dojke.

Pregled dojki
Nakon razgovora o simptomima i zdravstvenoj istoriji, lekar će fizički pregledati kvržicu na dojci i proveriti ima li drugih nepravilnosti. Kako kliničkim pregledom nije moguće sa sigurnošću utvrditi da li je kvržica cista, neophodna su dodatna ispitivanja, najčešće snimanje ili aspiracija tankom iglom.

Snimanja
Neophodni testovi mogu uključivati:
  • Mamografiju. Velike ciste i nakupine manjih cisti najčešće su vidljive na mamografiji, dok su mikrociste često teško uočljive ili potpuno nevidljive tim putem.
  • Ultrazvuk dojke. Pregled omogućava lekaru da proceni da li kvržica sadrži tečnost ili je čvrste prirode. Tečna kvržica najčešće ukazuje na cistu, dok čvrsta može biti benigni tumor, kao fibroadenom, ili, u nekim slučajevima, maligni tumor.
  • Magnetna rezonanca (MR) . MR dojke se koristi u specifičnim slučajevima kada su nalazi na ultrazvuku i mamografiji nejasni ili kod žena sa visokim rizikom od raka dojke.
Lekar može preporučiti biopsiju radi dodatne procene mase koja izgleda čvrsto. Ako lekar lako može da napipa kvržicu, može preskočiti snimanja i odmah uraditi aspiraciju tankom iglom kako bi ispustio tečnost i ispitao cistu.

Aspiracija tankom iglom
Tokom ove procedure, lekar ubacuje tanku iglu u kvržicu i pokušava da izvuče tečnost. Često se aspiracija izvodi uz pomoć ultrazvuka radi preciznog navođenja igle. Ako izađe tečnost i kvržica nestane, lekar može odmah postaviti dijagnozu ciste na dojci.
  • Ako tečnost nije krvava i ima boju slame, a kvržica nestane — nisu potrebna dalja ispitivanja ni lečenje.
  • Ako je tečnost krvava ili kvržica ne nestane, uzorak će biti poslat u laboratoriju na analizu, a lekar može uputiti pacijentkinju kod hirurga dojke ili radiologa (lekara specijalizovanog za snimanja i procedure) na dalju evaluaciju.
  • Ako se ne uspe izvući tečnost, lekar će verovatno preporučiti snimanje poput dijagnostičke mamografije ili ultrazvuka. Nedostatak tečnosti ili postojanje kvržice nakon aspiracije ukazuje da je kvržica, ili bar njen deo, čvrsta. U tom slučaju, može se uzeti uzorak tkiva za testiranje na rak.

Lečenje cističnih promena u dojkama

Lečenje nije potrebno za jednostavne ciste u dojci, one koje su ispunjene tečnošću i ne izazivaju simptome, a koje su potvrđene ultrazvukom dojke ili aspiracijom tankom iglom. Mnoge ciste nestanu same od sebe, bez ikakve terapije. Ako cista opstaje, deluje čvršće nego ranije ili primetite promene na koži iznad nje, obavezno se javite lekaru.

Aspiracija tankom iglom
Aspiracija tankom iglom može se koristiti za dijagnozu i lečenje ciste ako se tokom procedure uspe u potpunosti ispustiti tečnost iz ciste, nakon čega kvržica nestane i simptomi se povuku.

Kod nekih cisti, međutim, tečnost može morati da se ispusti više puta. Povratne ili nove ciste su česte. Ako cista traje duže od dva do tri menstrualna ciklusa i nastavi da raste, obratite se lekaru radi dalje procene.

Upotreba hormona
Upotreba kontraceptivnih pilula (oralnih kontraceptiva) radi regulisanja menstrualnog ciklusa može pomoći u smanjenju pojave cisti. Međutim, zbog mogućih ozbiljnih neželjenih efekata, kontraceptivne pilule ili druga hormonska terapija, poput tamoksifena, obično se preporučuju samo ženama sa izraženim simptomima. Prekid hormonske terapije nakon menopauze takođe može pomoći u sprečavanju nastanka cisti.

Hirurško lečenje
Hirurško uklanjanje ciste u dojci je retko potrebno. Operacija se može razmotriti ukoliko se bolna cista redovno ponavlja ili ako cista sadrži krvavu tečnost ili pokazuje druge zabrinjavajuće simptome.
Ažurirano: May 29, 2025 | Izdavač: Dijagnostički centar HRAM | O nama

Često postavljana pitanja

Cistične promene u dojkama su kesice ispunjene tečnošću unutar dojke koje su obično nekancerogene (benigne). Obično ne zahtevaju lečenje, osim ako su velike, bolne ili izazivaju nelagodnost.

Simptomi uključuju glatku, lako pomerljivu kvržicu, iscedak iz bradavice, bol ili osetljivost dojki, i promene u veličini kvržice pre i posle menstruacije.

Dijagnoza obično uključuje fizički pregled dojki, ultrazvuk ili mamografiju, i po potrebi aspiraciju tankom iglom ili biopsiju.

Termini i Definicije

Ciste su vrećaste formacije ispunjene tečnošću koje se mogu formirati u različitim delovima tela, uključujući i dojke. One su obično benigne i mogu varirati u veličini.

Dojke su parni organi koji se nalaze na prednjem delu grudnog koša, sastavljen uglavnom od masnog tkiva, mlečnih žlezda i kanalića. Njihova glavna funkcija je proizvodnja mleka kod žena.

Mamografija je radiološka metoda snimanja dojki koja se koristi za otkrivanje abnormalnosti kao što su ciste, tumori i kalcifikacije unutar tkiva dojki.

Ultrazvuk dojki je dijagnostički postupak koji koristi zvučne talase visoke frekvencije za stvaranje slike unutrašnjosti dojke. Koristi se za razlikovanje čvrstih masa od cista ispunjenih tečnošću.

Biopsija je medicinski test koji uključuje uzimanje uzorka tkiva ili ćelija iz tela, koje se potom analizira u laboratoriji kako bi se postavila dijagnoza ili isključila prisutnost bolesti.

Rak dojke je maligni tumor koji nastaje iz ćelija dojke. Može se javiti i kod žena i kod muškaraca, ali je mnogo češći kod žena.

Hormonska terapija je tretman koji se koristi za balansiranje ili blokiranje hormona u telu. Može biti deo plana lečenja kod raka dojke kako bi se sprečio rast hormon-pozitivnih tumora.
Podeli

Blog

A
B
C
D
E
F
G
C
H
I
K
M
N
O
P
R
S
T
U
V